Dva su ključna razloga zašto je Trumpu važno uvjeriti svijet da je iranski nuklearni program uništen

Prvo, cijelo njegovo predsjedništvo postavljeno je tako da odražava slavu na njegovu "jaku“ ličnost, hraneći narativ o hrabrom, jedinstvenom i nepogrešivom liderstvu. Informacije koje proturječe tom mitu nisu dobrodošle.

Drugo, svaki dokaz da Iran još uvijek ima kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja ili da može ponovno pokrenuti svoj program nakon američkih zračnih napada otvara neugodno pitanje: Treba li SAD ponovno pribjeći vojnoj akciji da bi "dovršio posao“? To bi potencijalno otvorilo višegodišnje razdoblje polu-rata s Iranom, za što Trump nema volje; povećalo bi rizik od šireg sukoba i razljutilo njegovu MAGA bazu, piše CNN.

Trump i njegovi najbliži suradnici izražavaju pojačani bijes i kritiziraju medije zbog izvještavanja o početnoj, "niskopouzdanoj“ procjeni američke obrambene obavještajne agencije da američki napadi na tri iranska postrojenja nisu uništili ključne komponente nuklearnog programa i da su ga vjerojatno odgodili za samo nekoliko mjeseci.

Na tiskovnoj konferenciji na summitu NATO-a Trump je pojačao napore da prikaže napad kao "vrlo, vrlo uspješan“. Dodao je: "To se zove uništenje. Nijedna druga vojska na svijetu to ne bi mogla učiniti.“

Ministar obrane Pete Hegseth teatralno je napao CNN i The New York Times zbog njihovih izvješća. Rekao je kako ti mediji "sve pokušavaju okrenuti u svoju političku korist da naude predsjedniku Trumpu ili našoj zemlji“, pokazujući performativni žar koji je i doveo do njegova imenovanja iz Fox Newsa na čelo Pentagona.

Bijela kuća istaknula je izjavu izraelskog načelnika stožera kako je iranski program pretrpio "sistemska“ oštećenja i unazađen je za godine, dok je direktor CIA-e John Ratcliffe izjavio kako agencija posjeduje dokaze da je program "ozbiljno oštećen“.

Ipak, te izjave, iako ukazuju na ozbiljan udarac Iranu, još uvijek ne podupiru u potpunosti Trumpove široke tvrdnje.

Poznata taktika: Stvaranje vlastite stvarnosti

Trump primjenjuje svoju dobro poznatu strategiju stvaranja vlastitih narativa, bez obzira postoji li dokaz. To se pokazalo učinkovitom tijekom njegovih lažnih tvrdnji o izbornim prijevarama 2020.

Ako svijet vjeruje da je iranski nuklearni program uništen, a svi izvori koji tvrde suprotno budu diskreditirani, Trump ima opravdanje da ne poduzme daljnje korake.

Zašto su Trumpove brze "pobjedničke ture“ štetne

Obavještajni podaci su po definiciji nejasni. Konačne procjene o tome koliko su američki napadi zaista unazadili iranski program mogu potrajati mjesecima. Moguće je i da administracija raspolaže dodatnim informacijama koje ne objavljuje iz operativnih razloga.

Trump je dok su bombarderi B-2 još bili u zraku izjavio da je misija bila potpuni uspjeh. Svaki suprotni dokaz značio bi poniženje i izazvao bi njegov ego i vjerodostojnost.

Reakcija Bijele kuće na legitimna pitanja o stvarnom učinku napada ostavlja dojam defenzivnosti i budi sumnju u iskrenost. Također, odvlači pozornost s aspekata misije za koje Trump može dobiti priznanje – poput preciznog bombardiranja bez američkih žrtava te pritiska na Iran i Izrael da zaustave sukob.

Rastuća kontroverza također je zasjenila neosporan Trumpov uspjeh na summitu u Nizozemskoj: dogovor da zemlje članice NATO-a do 2035. izdvajaju 5% BDP-a na obranu – cilj koji nijedan predsjednik prije nije ni približno ostvario.

Neobjašnjeni motivi i netransparentnost

Bijela kuća sama je kriva jer nije jasno objasnila zašto je odjednom uvjerena da je Iran tjednima udaljen od izgradnje nuklearnog oružja. Nisu ni obavijestili neke vodeće demokrate o napadu dok je bio u tijeku, što je nepotrebno politiziralo temu koja je mogla imati široku dvostranačku podršku.

Obavještajni dužnosnici požurili su u srijedu poduprijeti Trumpove tvrdnje. Ratcliffe je izjavio da CIA ima "kredibilne dokaze“ da su neka ključna postrojenja uništena i da će ih trebati graditi godinama. No to i dalje ne potvrđuje tvrdnju o "potpunom uništenju“.

Ništa od toga ne podupire Trumpovu izjavu iz Haaga da Iran nije pomaknuo nijednu zalihu obogaćenog uranija prije napada. Niti se rasvjetljava mogućnost postojanja tajnih postrojenja.

Pritisak na obavještajnu zajednicu?

Ekstremna reakcija Bijele kuće na preliminarna izvješća stvara opasnu mogućnost – da se obavještajna zajednica prisiljava prilagoditi zaključke političkim ciljevima.

To je u prošlosti imalo razorne posljedice za nacionalnu sigurnost SAD-a. Trump je ionako poznat po napadima na obavještajne službe i imenovanju lojalista koji dijele njegove političke stavove.

Buduća izvješća mogu potvrditi da je Iran zaista teško pogođen. Ako ne, Trump će imati veliki politički i diplomatski problem. Time je stvorio presedan: ako Iran obnovi dijelove programa, pritisak za nove napade – bilo od Trumpa ili Izraela – samo će rasti.

Što dalje s diplomacijom?

Neizvjesnost oko iranskog nuklearnog programa mogla bi zakomplicirati napore za diplomatsko rješenje. Trump je izjavio da će se američki i iranski pregovarači sastati sljedeći tjedan, a njegov izaslanik Steve Witkoff izjavio je da Trump želi "sveobuhvatan mirovni sporazum“.

Ako bi Trump uspio okončati višedesetljetnu američku izolaciju Irana, to bi bio povijesni uspjeh. Međutim, sve ovisi o zbivanjima unutar složenog iranskog sustava, nad kojim SAD nema kontrolu.

Neki analitičari smatraju da bi napad mogao natjerati Iran da još odlučnije razvija nuklearno oružje radi opstanka režima. Ako Teheran odbije surađivati s IAEA-om, mogao bi izbjeći međunarodni nadzor.

Trump je sam priznao da ne očekuje trajan sporazum: "Možda potpišemo, možda ne. Nije mi to ni toliko važno.“

Ironično, ako se pokaže da Iran nije bio potpuno razoružan, Trumpove tvrdnje o "uništenju“ mogle bi se pokazati kao još jedno manipuliranje obavještajnim podacima – 20 godina nakon što su slično korištene kao opravdanje za rat u Iraku.